Struktura kože

Premda je koža vaše bebe po strukturi nalik vašoj, ipak je ona funkcionalno nesazrijela. Stoga je bebina koža iznimno osjetljiva na okolne utjecaje. Koža je tanja, što olakšava gubitak vode a sve to doprinosi lakšem prodoru raznih štetnih tvari. Žlijezde nisu dostigle potpunu razinu aktivnosti, te stoga nije potpuno razvijen vodenomasni omotni sloj, što čini bebinu kožu osjetljivijom na infekcije koje ju lako mogu oštetiti. Ne zaboravimo da velika površina kože i umanjena sposobnost znojenja čini bebe termonestabilnim, te se one lako mogu pregrijati ili ohladiti. Dječja koža sazrijeva postupno da bi na uzrastu od 12 godina dostigla zrelost kože odrasle osobe glede morfoloških i fizioloških značajki.

Danas se zna da je barijerna funkcija kože preduvjet zdravoj i normalnoj koži. Održanjem normalne barijerne funkcije osiguruju se ostale funkcije kože te njezino zdravlje u cjelini. Gipkost i mekoća kože, kao preduvijeti normalnoj barijernoj funkciji ishod su sposobnosti stratum cornetum-a da vezuje vodu. To je omogućeno normalnim postojanjem masti u međustaničnom matrixu normalnim lučenjem lipida iz lojnih žlijezda te uobičajenim čimbenicima vlage (aminokiselinama). Epidermis predstavlja metabolično djelatnu cjelinu u kojoj se odvija sinteza određenih tvari – lipida, proteolize, aktivacija citokina, acidifikacija, prilagodba vanjskoj sredini. Koža djeluje poput biosenzora kako vanjskih, tako i unutarnjih utjecaja iz samog organizma.